Epilepsija

Epilepsija je neurološki poremećaj karakteriziran ponovljenim napadajima. Može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi i pogađa približno 50 milijuna ljudi diljem svijeta.

​

Simptomi epilepsije mogu se jako razlikovati i ovise o tome koji je dio mozga zahvaćen. Najčešći znakovi su nekontrolirani grčevi ili konvulzije koje se javljaju iznenada i obično traju samo nekoliko minuta. Ostali simptomi mogu uključivati gubitak svijesti, neobične osjete, halucinacije, zbunjenost ili gubitak pamćenja.

​

Epilepsija može imati značajan utjecaj na svakodnevni život. Simptomi i tretmani mogu učiniti da se oboljeli osjećaju ograničeno u mnogim područjima. Neke od najčešćih svakodnevnih posljedica epilepsije su:

​

1. Radna ograničenja: U nekim slučajevima, napadaji i lijekovi mogu utjecati na sposobnost obavljanja ili držanja određenih poslova.

2. Rekreacijska ograničenja: Aktivnosti kao što su plivanje ili vožnja bicikla mogu biti rizične kada može doći do napadaja. Često se ne preporučuje konzumacija alkohola ili određenih lijekova.

3. Ograničenja u društvenom životu: Pogođene osobe mogu se osjećati izolirano i povučeno iz društvenih aktivnosti zbog stigme i straha od napadaja.

4. Ograničenja vožnje: U mnogim zemljama osobe s epilepsijom moraju ispunjavati određene uvjete da bi mogle voziti automobil. U nekim slučajevima to nije moguće.

5. Fizičke ozljede: Napadaji mogu uzrokovati ozljede, uključujući ozljede glave, slomljene kosti i ozljede usta.

6. Oštećeno pamćenje i kognitivne sposobnosti: Kod nekih ljudi epilepsija može narušiti pamćenje, pažnju i druge kognitivne funkcije.

​

Točni uzroci epilepsije nisu uvijek poznati, ali u mnogim slučajevima do nje može dovesti promjena električne aktivnosti u mozgu. Drugi mogući uzroci uključuju ozljede glave, moždane udare, tumore mozga, infekcije ili genetiku.
 

Liječenje epilepsije ima za cilj smanjiti učestalost i težinu napadaja. Lijekovi su najčešće korištena metoda i mogu biti učinkoviti kod mnogih pacijenata. U težim slučajevima može se razmotriti operacija ili drugi tretmani kao što je stimulacija živca vagus ili ketogena dijeta.

​

Epilepsija je poznata od davnina i mnoge su je kulture promatrale kao duhovno ili mistično stanje. Tek je u 19. stoljeću prepoznata kao neurološka bolest. U ranim godinama medicine epilepsija je često bila povezivana s praznovjerjem i stigmom. Tek u posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do poboljšanja razumijevanja i prihvaćanja bolesti.

​

Općenito, epilepsija je složeno stanje koje zahtijeva pažljivu dijagnozu i liječenje. Uz odgovarajuće liječenje i podršku, mnogi pacijenti mogu voditi normalan život.