S proljećem dani počinju biti dulji i sunce se konačno sve češće pojavljuje. Za mnoge ljude to znači poboljšanje raspoloženja i poboljšanje dobrobiti. No osim što ugodno djeluje na našu psihu, sunce igra važnu ulogu i u proizvodnji vitamina D u našem tijelu. Vitamin D ključan je nutrijent za optimalno zdravlje i igra ulogu u mnogim važnim tjelesnim funkcijama. Nedostatak ovog vitamina može dovesti do brojnih zdravstvenih problema.
Vitamin D je vitamin topiv u mastima koji se prvenstveno sintetizira izlaganjem kože sunčevoj svjetlosti. To je esencijalni nutrijent koji obavlja mnoge važne funkcije u tijelu. Osobito je važan i za neurologiju jer može igrati ulogu u razvoju i napredovanju neuroloških bolesti kao što je multipla skleroza (MS).
Vitamini općenito
Vitamini su bitne hranjive tvari koje tijelo treba za obavljanje mnogih važnih funkcija, poput rasta, obnavljanja tkiva i podrške imunološkom sustavu. Također imaju važnu ulogu u održavanju zdravih kostiju, zuba, kože i kose. Postoji 13 različitih vitamina, podijeljenih u dvije kategorije: vitamini topivi u vodi (poput vitamina C i vitamina B) i vitamini topivi u mastima (poput vitamina A, D, E i K). Dok su vitamini topivi u vodi obično potrebni dnevno, a višak se jednostavno izluči, vitamini topivi u mastima mogu se skladištiti u tijelu ako se konzumiraju prekomjerno i tako imati negativne učinke u slučaju predoziranja. Uravnotežena prehrana s raznolikom svježom hranom može pomoći u unosu dovoljno vitamina.
Funkcije vitamina D
Jedna od najvažnijih funkcija vitamina D je regulacija razine kalcija i fosfata u tijelu. Pospješuje apsorpciju kalcija iz hrane u crijevima i osigurava njegovu ugradnju u kosti u tijelu. Kao rezultat toga, vitamin D može zaštititi od omekšavanja kostiju (osteoporoze) i gubitka koštane mase (osteomalacije).
Vitamin D također utječe na imunološki sustav tijela i može pridonijeti njegovom pravilnom funkcioniranju ako je dovoljno opskrbljen. Djeluje kao imunološki modulator i može inhibirati aktivaciju imunoloških stanica koje potiču upalu. U slučaju nedostatka vitamina D, imunološki sustav može biti oslabljen i rizik od autoimunih bolesti kao što je multipla skleroza može se povećati. Također je utvrđeno da odgovarajuća opskrba vitaminom D može smanjiti rizik od infekcija gornjih dišnih putova, poput prehlade i gripe. Jedno od mogućih objašnjenja za to jest da vitamin D povećava proizvodnju antimikrobnih peptida u sluznici dišnih putova koji mogu ubiti bakterije i viruse.
Vitamin D također igra važnu ulogu u regulaciji raspoloženja, osjetljivosti na bol i ciklusa spavanja i budnosti. Studije pokazuju da ljudi s niskom razinom vitamina D imaju veći rizik od depresije, tjeskobe i problema sa spavanjem. Vitamin D utječe na proizvodnju serotonina i dopamina, važnih neurotransmitera koji reguliraju raspoloženje. Također sudjeluje u proizvodnji endorfina koji ublažava bol i pruža osjećaj opuštenosti i dobrobiti.
Niske razine vitamina D također mogu dovesti do poremećenog ciklusa spavanja i budnosti, budući da vitamin D igra ulogu u proizvodnji melatonina, hormona koji regulira ciklus spavanja i budnosti. Kao rezultat toga, ljudi s niskom razinom vitamina D mogu imati problema s utonući u san ili ostati u snu.
Važno je napomenuti da sam dodatak vitamina D nije dovoljan za liječenje poremećaja raspoloženja, boli ili poremećaja spavanja. Uvijek ga treba koristiti u kombinaciji s drugim terapijama kao što su psihoterapija, lijekovi ili modifikacija ponašanja.
Osim neuroloških bolesti, postoje i druge bolesti kod kojih odgovarajuća razina vitamina D igra važnu ulogu. Čini se da nedostatak vitamina D također povećava rizik od bolesti kao što su dijabetes melitus, kardiovaskularne bolesti i razne vrste raka. Studije sugeriraju da dovoljan unos vitamina D može spriječiti ove bolesti, ali potrebna su dodatna istraživanja da bi se to potvrdilo.
Važnost vitamina D u neurologiji
Postoje dokazi da nedostatak vitamina D može biti povezan s većom vjerojatnošću razvoja neuroloških poremećaja. Veza između nedostatka vitamina D i multiple skleroze (MS) posebno je dobro istražena. MS je autoimuna bolest živčanog sustava u kojoj tjelesna obrana napada zaštitne ovojnice (mijelinske ovojnice) oko živčanih vlakana. Studije su pokazale da niske razine vitamina D u bolesnika s MS-om mogu biti povezane s lošijim tijekom bolesti.
Jedno od mogućih objašnjenja za to moglo bi biti da vitamin D ima protuupalni učinak i utječe na imunološki sustav. Također može pomoći živčanom sustavu da bolje obavlja svoje funkcije. Stoga odgovarajuće razine vitamina D mogu pomoći u smanjenju rizika od neuroloških bolesti i poboljšati njihov tijek.
Povećanje razine vitamina D
Postoji nekoliko načina za povećanje razine vitamina D. Najvažniji izvor je endogena sinteza kroz izlaganje kože sunčevoj svjetlosti. Preporuča se izlaganje nepokrivene kože (npr. ruku, lica) suncu oko 10-15 minuta dnevno. Međutim, to može varirati ovisno o tipu kože i godišnjem dobu.
Druga mogućnost je unos vitamina D hranom. Dobri izvori uključuju masnu ribu (npr. losos, haringa, skuša), jetru, žumanjak i gljive.
Evo ukusnog uzorka recepta za ukusan obrok s visokim sadržajem vitamina D:
Losos na žaru s povrćem iz pećnice
Sastojci:
4 fileta lososa
2 tikvice
1 patlidžan
1 crvena paprika
1 žuta paprika
1 glavica crvenog luka
2 režnja češnjaka
Maslinovo ulje
sol i papar
Upute:
Zagrijte pećnicu na 200 Celzijevih stupnjeva.
Operite povrće i narežite na komade veličine zalogaja. Luk narežite na kolutiće, a češnjak sitno nasjeckajte.
Stavite povrće u zdjelu, dodajte češnjak i malo maslinovog ulja te dobro promiješajte. Začinite solju i paprom.
Povrće rasporedite po plehu obloženom papirom za pečenje i pecite u pećnici 20-25 minuta.
Operite losos i pokapajte ga maslinovim uljem. Začinite solju i paprom.
Stavite losos na roštilj i pecite ga 6-8 minuta.
Poslužite losos na žaru s povrćem iz pećnice.
Ovo jelo nije samo ukusno, već je i izvrstan izvor vitamina D. Losos je bogat ovim važnim vitaminom, a povrće također sadrži mnogo hranjivih tvari, uključujući vitamine i minerali neophodni za optimalno zdravlje.
Međutim, količina vitamina D u prehrani često je ograničena, pa je preporučljivo uzimati vitamin D kao dodatak prehrani kada su razine preniske ili adekvatan vitamin -D-opskrba putem hrane nije moguća.
Preporučena dnevna doza za odrasle je oko 800-1000 IU (međunarodnih jedinica) dnevno, iako točnu dozu treba individualno prilagoditi.
Važno je napomenuti da predoziranje vitaminom D može imati negativne zdravstvene učinke, osobito na bubrege i ravnotežu kalcija u tijelu. Iako je dovoljan unos vitamina D neophodan za optimalno zdravlje, u rijetkim slučajevima predoziranje vitaminom može dovesti do neželjenih nuspojava. Trovanje vitaminom D može rezultirati različitim simptomima, uključujući mučninu, povraćanje, zatvor, gubitak težine, dehidraciju i bubrežne kamence. U teškim slučajevima može doći i do oštećenja bubrega ili jetre. Međutim, predoziranje je obično moguće samo uz dugotrajno uzimanje visokih doza dodataka vitamina D.
Ako je razina vitamina D niska
Ako se dijagnosticira nedostatak vitamina D, može biti potrebna supstitucijska terapija. To može biti u obliku tableta, kapsula ili kapi. Trajanje i doziranje terapije ovise o težini nedostatka i individualnim potrebama. Također je važno provjeriti razine vitamina D kako biste bili sigurni da su unutar normalnog raspona.
Zaključak
Vitamin D je važan nutrijent koji ispunjava mnoge važne funkcije u tijelu i ima posebno važnu ulogu u neurologiji. Odgovarajuće razine vitamina D mogu pomoći u smanjenju rizika od neuroloških bolesti i poboljšati tijek već postojećih stanja. Stoga je važno osigurati da unosite dovoljno vitamina D i provjeriti razinu ako je potrebno. Potrebu je obično najbolje zadovoljiti uravnoteženom prehranom i redovitim izlaganjem suncu. Međutim, ako se otkrije nedostatak, može biti potrebna nadoknada, koju treba dozirati i nadzirati pojedinačno. U tome vam možemo pružiti podršku i, ako je potrebno, pružiti daljnja ispitivanja i savjete.
Vaša neurološka praksa,
NEUROLOGIJA GALLUSWARTE
Commentaires