Dobro došli u naš sveobuhvatni vodič za glavobolje. U ovom ćemo članku detaljno razmotriti ovu raširenu pritužbu. Klasična definicija glavobolje odnosi se na bolni osjećaj u glavi ili području glave. Ovo je subjektivno iskustvo koje može varirati u intenzitetu i trajanju. Glavobolje se mogu pojaviti u različitim dijelovima glave, kao što su čelo, sljepoočnice, potiljak ili u cijeloj regiji glave. Mogu biti kratkotrajni ili kronični i varirati u težini. Postoje dvije glavne kategorije glavobolja, primarni i sekundarni sindrom glavobolje. Primarne glavobolje su poremećaji sami po sebi, kao što su migrene, dok su sekundarne glavobolje rezultat temeljnog uzroka, kao što je ozljeda, infekcija ili drugo zdravstveno stanje. Najčešći primarni oblici uključuju: Tenzijske glavobolje: Ova vrsta glavobolje često se opisuje kao bolna ili bolna. Mogu biti epizodični ili kronični i često su povezani s napetošću mišića u području vrata i ramena. Migrena: migrenu karakteriziraju paroksizmalne glavobolje, koje su često lokalizirane na jednoj strani i mogu biti popraćene jakim popratnim simptomima kao što su mučnina, povraćanje i osjetljivost na svjetlo i buku. Kluster glavobolje: Klaster glavobolje su iznimno bolne epizode glavobolje koje se javljaju u takozvanim klasterima. Obično su lokalizirani na jednoj strani i praćeni su dodatnim simptomima kao što su crvenilo očiju, suzenje i začepljenost nosa. Ti se napadi obično javljaju tjednima ili mjesecima, nakon čega slijede duža razdoblja bez simptoma. Pored ovih uobičajenih tipova glavobolje, postoje i rijetki sindromi glavobolje koji zahtijevaju posebnu dijagnozu i liječenje. Neki od ovih manje uobičajenih tipova primarnih glavobolja su: Hemicrania continua: Hemicrania continua je trajna, jednostrana glavobolja koja je konstantna i može biti popraćena popratnim simptomima kao što su suzenje, začepljenost nosa i znojenje. Bol je obično umjerena do jaka. Tipično, simptomi reagiraju na specifično liječenje lijekom indometacinom. Paroksizmalna hemikranija: Paroksizmalna hemikranija je rijedak oblik glavobolje koji se javlja u kratkim ali čestim napadajima. Bol je jednostrana i obično se javlja u području oka i sljepoočnice. Mogu se pojaviti popratni autonomni simptomi poput suzenja, crvenila očiju ili začepljenog nosa. SUNCT sindrom: SUNCT sindrom (Kratkotrajni jednostrani neuralgiformni napadi glavobolje s injekcijom konjunktive i suzenjem) karakteriziraju iznimno kratki, ali vrlo bolni napadi. Ovi napadaji obično traju nekoliko sekundi do dvije minute i često se javljaju tijekom dana. Prate ih crvenilo očiju, suzenje i začepljeni nos. Ovdje su neki uobičajeni uzroci sekundarne glavobolje: Meningitis: Meningitis je upala ovojnice mozga i leđne moždine uzrokovana infekcijom. Glavobolja je jedan od glavnih simptoma, praćena ukočenošću vrata, vrućicom, mučninom i osjetljivošću na svjetlo. Meningitis je hitan medicinski slučaj koji zahtijeva hitnu medicinsku procjenu i liječenje. Trauma glave: Glavobolje se mogu javiti nakon traume glave, poput pada, nesreće ili sportske nesreće. To može biti znak potresa mozga, krvarenja u mozgu ili druge ozljede. Nakon relevantne ozljede glave uvijek treba obaviti liječnički pregled kako bi se isključile ozbiljne ozljede. Visoki krvni tlak: Nekontrolirani visoki krvni tlak (hipertenzija) može uzrokovati glavobolje. Ove glavobolje su često pulsirajuće i obično se javljaju ujutro. Važno je redovito kontrolirati krvni tlak i po potrebi započeti liječenje lijekovima kako bi se smanjio rizik od komplikacija. Sinusitis: upala sinusa, poznata kao sinusitis, može dovesti do boli u licu i glavobolje. Bol je obično posljedica pritiska i otekline u sinusima. Liječenje uključuje ublažavanje upale i temeljnih uzroka, poput bakterijske infekcije. Glaukom: Glaukom, poznat i kao glaukom, je očna bolest u kojoj je povećan tlak u oku. Glavobolja može biti jedan od simptoma, osobito kada je povišeni očni tlak akutan i izrazito visok. Rana dijagnoza i liječenje važni su za sprječavanje gubitka vida. Nuspojave lijekova: neki lijekovi mogu uzrokovati glavobolju kao nuspojavu. To uključuje određene lijekove za krvni tlak, hormonske lijekove, nitrate, antidepresive i druge. Ako se glavobolje jave nakon početka uzimanja novog lijeka, o tome treba razgovarati s liječnikom. U slučaju sekundarnih glavobolja, važno je brzo identificirati temeljni uzrok i započeti specifično liječenje. Prilikom uzimanja anamnezetreba promatrati određene crvene zastavice koje mogu ukazivati na moguće ozbiljne uzroke ili bolesti. To uključuje iznenadne i izrazito jake glavobolje, neurološke poremećaje, promjene svijesti, groznicu ili glavobolje koje se javljaju nakon traume. U slučaju pojave sekundarnih glavobolja preporučljivo je rano obaviti liječnički pregled kako bi se isključile ozbiljne bolesti i započela adekvatna terapija. Treba izbjegavati samoliječenje jer može prikriti temeljni uzrok i simptome. No također je važno uzeti dobru povijest (anamnezu) za sve druge glavobolje. Evo nekoliko važnih pitanja koja treba razmotriti: Vrsta glavobolje: Koja je vrsta glavobolje? Je li to tupa bol, pulsirajuća bol ili probadajuća bol. Jesu li simptomi akutni ili su to kronične glavobolje? Lokalizacija: Gdje je točna lokalizacija glavobolje? Je li to jednostrano ili obostrano? Je li uočljiviji u području čela, sljepoočnica, stražnjeg dijela glave ili cijelog područja glave? Intenzitet i trajanje: Koliko je intenzivna glavobolja na ljestvici od 1 do 10 i koliko svaka epizoda obično traje? Popratni simptomi: Postoje li popratni simptomi kao što su mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetlo (fotofobija), osjetljivost na buku (fonofobija) ili smetnje vida? Ukočenost vrata, vrtoglavica ili neurološki simptomi također mogu biti važni. Okidači: Jeste li primijetili tipične okidače kao što su stres, određena hrana, hormonalne promjene ili okolišni čimbenici koji bi mogli biti povezani s pojavom glavobolje? Učestalost: Koliko se često javlja glavobolja i koliko dugo obično traje? Jesu li se simptomi, učestalost ili obrazac glavobolja promijenili tijekom vremena? Postojeća stanja i lijekovi: Imate li već postojeća stanja, lijekove ili poznate alergije? Ove informacije mogu biti važne za dijagnozu i odabir odgovarajućih opcija liječenja. Osim toga, vođenje dnevnika glavobolja ili kalendara glavobolja može pomoći u boljem razumijevanju tijeka glavobolje i prepoznavanju mogućih okidača. Evo nekoliko razloga zašto dnevnik glavobolje može biti od pomoći: Prepoznajte uzorke: Redovitim snimanjem epizoda glavobolje mogući obrasci mogu biti identificirani i veze su prepoznate. Oni mogu utvrditi jesu li određene aktivnosti, hrana, hormonalne fluktuacije ili čimbenici okoliša povezani s pojavom glavobolje. Identificirajte okidače: Dnevnik glavobolje omogućuje vam prepoznavanje potencijalnih okidača identificirati. Oni mogu utvrditi jesu li određena hrana, stresne situacije, vremenske promjene ili neki drugi čimbenici povezani s pojavom glavobolje. Procijenite učinak tretmana: možete provjeriti učinak određenih tretmana ili lijekova dokumentiranjem učestalosti i intenziteta glavobolja prije i nakon uporabe. To može pomoći u procjeni učinkovitosti vašeg liječenja i po potrebi napraviti prilagodbe. Konzultacije liječnika za podršku: Dnevnik glavobolje također se može koristiti kada komuniciranje s biti od pomoći liječniku. Vođenjem dnevnika možete dati točne podatke o svojoj glavobolji i pomoći u dijagnozi i procesu liječenja. Kada vodite dnevnik glavobolje, imajte na umu sljedeće: Datum i vrijeme epizoda glavobolje Vrsta i intenzitet glavobolje Trajanje glavobolje Popratni simptomi i njihova težina Mogući okidači kao što su hrana, stres ili promjene vremena Lijekovi ili tretmani koji su uzeti Radnje koje su pridonijele olakšanju (npr. odmor, tehnike opuštanja) Fizikalni pregled uzima u obzir različite aspekte kako bi se postavila točna dijagnoza. To uključuje pregled glave/tjemena kako bi se isključile ozljede, upale ili abnormalnosti, te pregled vratne kralježnice radi moguće napetosti ili posturalnih promjena. Dijagnostika glavobolja može uključivati različite postupke, ovisno o uzroku koji se sumnja. To uključuje: Krvne pretrage: Na primjer, pretrage upalnih markera, razine hormona ili razine hemoglobina. Punkcija likvora: Ova pretraga likvora (živca ili cerebrospinalne tekućine) može se provesti ako se sumnja na upalne bolesti središnjeg živčanog sustava kao što je meningitis. Neurološki pregled: može se koristiti za procjenu neurološkog stanja i za prepoznavanje ili isključivanje neuroloških uzroka glavobolja. Slikovni testovi: MRI ili CT skeniranja koriste se za otkrivanje strukturnih promjena u mozgu, ozljeda ili drugih abnormalnosti. Terapija najčešćih sindroma glavobolje temelji se na individualnoj strategiji liječenja koja je prilagođena potrebama bolesnika. Holistički terapijski pristup liječenju glavobolje uključuje sagledavanje bolesnika kao cjeline i uzimanje u obzir fizičkih, psihičkih i socijalnih aspekata. Evo nekih ključnih komponenti koje se mogu uključiti u pristup holističkoj terapiji: Medicinsko liječenje: Neurolog može postaviti točnu dijagnozu i propisati mogućnosti liječenja prilagođene specifičnoj vrsti glavobolje i individualnim potrebama pacijenta. To može uključivati upotrebu lijekova za ublažavanje akutne boli i/ili profilaktičkih sredstava za smanjenje učestalosti i ozbiljnosti napadaja glavobolje. Promjene načina života: Zdrav način života može pomoći u smanjenju glavobolja. To uključuje dovoljan san, redovitu tjelesnu aktivnost, uravnoteženu prehranu i tehnike upravljanja stresom kao što su vježbe opuštanja ili meditacija. Upravljanje okidačima: Prepoznavanje i izbjegavanje potencijalnih okidača glavobolje. To može uključivati određenu hranu, čimbenike iz okoliša (npr. buku, jaka svjetla), hormonalne promjene, određene mirise ili emocionalne stresore. Izbjegavanje ili upravljanje ovim okidačima može smanjiti učestalost i ozbiljnost glavobolja. Psihoterapija i bihevioralna terapija: U slučaju kroničnih glavobolja, podrška psihologa može biti korisna. Poboljšanje se može postići rješavanjem uzročnika stresa, učenjem strategija upravljanja stresom i identificiranjem emocionalnih ili psiholoških čimbenika koji mogu izazvati ili pogoršati glavobolju. Dopunske terapije: holistički pristup također može uključivati korištenje komplementarnih terapija kao što su akupunktura, masaža, vježbe fizikalne terapije ili tehnike opuštanja kao što su joga ili tai chi. Ove tehnike mogu pomoći u smanjenju boli i poboljšanju cjelokupne dobrobiti. Edukacija pacijenata i samokontrola: Edukacija pacijenata o osnovnom poremećaju glavobolje, okidačkim čimbenicima, strategijama suočavanja i važnosti lijekova, odmora i brige o sebi je ključna. Pacijente se potiče da prate svoje glavobolje, vode dnevnike simptoma i nauče slušati svoje tijelo kako bi samostalno upravljali svojim glavoboljama Digitalne zdravstvene aplikacije (DiGA) medicinske su aplikacije koje se mogu koristiti za sprječavanje, dijagnosticiranje, praćenje ili liječenje bolesti. Oni također mogu imati pomoćnu ulogu u liječenju glavobolja. Nedavno su se pojavili različiti DiGA-ovi posebno dizajnirani za liječenje i upravljanje glavoboljama. U Njemačkoj DiGA mora odobriti Savezni institut za lijekove i medicinske uređaje (BfArM). BfArM provjerava kvalitetu, sigurnost i učinkovitost aplikacija prije nego što budu odobrene na njemačkom tržištu. Važno je osigurati da DiGA koji koristite ima važeće odobrenje kako bi se osigurala odgovarajuća kvaliteta i sigurnost. Kad koristite DiGA za pomoć kod glavobolje, preporučljivo je pridržavati se preporuka liječnika. Oni vam mogu pomoći identificirati odgovarajuće DiGA-e prilagođene vašim specifičnim potrebama. Kombinacija konvencionalnih metoda liječenja i digitalnih zdravstvenih aplikacija može omogućiti holistički i individualan pristup liječenju glavobolje. Važno je napomenuti da iako DiGA može biti od pomoći, ne smije se koristiti kao zamjena za liječnički savjet ili liječenje. Ako je glavobolja uporna ili jaka, važno je posjetiti stručnjaka za točnu dijagnozu i odgovarajuće liječenje. Zdrava prehrana također može pozitivno utjecati na glavobolje. Međutim, ne postoji univerzalna prehrambena preporuka koja se jednako odnosi na sve sindrome glavobolje. Ipak, određena načela prehrane mogu pomoći u smanjenju glavobolje. Evo nekoliko preporuka: Redoviti obroci: Preskakanje obroka može izazvati glavobolje. Važno je jesti redovito i izbjegavati fluktuacije šećera u krvi. Jedite uravnotežene obroke bogate hranjivim tvarima. Hidracija: Održavanje hidratacije važno je kako biste izbjegli dehidraciju, koja može izazvati glavobolje. Pijte dovoljno vode tijekom dana. Prepoznajte hranu koja je okidač: Neki ljudi imaju određenu hranu koja može izazvati glavobolju. Uobičajene okidačke namirnice uključuju alkohol, pića s kofeinom, čokoladu, sir, orašaste plodove, citrusno voće i umjetna sladila. Ako ustanovite da vam određena hrana zadaje glavobolje, pokušajte je izbjegavati. Uravnotežena prehrana: Prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, nemasnim proteinima i zdravim masnoćama može pomoći u smanjenju upale u tijelu i promicanju cjelokupnog zdravlja. To također može pomoći u smanjenju glavobolje. Izbjegavanje okidača: Osim određene hrane, drugi okidači kao što su umjetni aditivi, mononatrijev glutamat (MSG) ili određeni konzervansi također mogu uzrokovati glavobolje. Može biti korisno provjeriti popis sastojaka prerađene hrane i izbjeći takve okidače. Poseban slučaj glavobolje tijekom trudnoće: Glavobolje nisu neuobičajene tijekom trudnoće i peripartalnog razdoblja, tj. oko poroda. Međutim, postoje određeni aspekti koje treba uzeti u obzir jer liječenje glavobolje u trudnica zahtijeva posebnu pažnju. Tijekom trudnoće, hormonalne promjene, povećanje volumena krvi i drugi fiziološki čimbenici mogu utjecati na pojavu glavobolje. Mnoge žene prijavljuju tenzijske glavobolje uzrokovane napetošću mišića u vratu i ramenima. Napadi migrene mogu se smanjiti tijekom trudnoće, ali postoje i slučajevi kada se simptomi migrene pogoršavaju ili se pojave novi napadaji migrene. Tijekom trudnoće izbjegavaju se uzimanje određenih lijekova, osobito u prvom tromjesečju, kako bi se smanjio rizik za nerođeno dijete. U takvim slučajevima mogu se razmotriti alternativne mjere kao što su odmor, tehnike opuštanja, masaža ili fizikalna terapija. Lijekovi se također izbjegavaju na kraju trudnoće jer mogu negativno utjecati na trudove. Glavobolje se također mogu javiti u peripartalnom razdoblju, što može biti posljedica hormonalnih promjena, promjene tekućine i nedostatka sna. Osobito nakon poroda žene zbog naglog pada hormona i iscrpljenosti mogu patiti od glavobolje. U tim je slučajevima važno odgovarajuće ublažavanje boli kako bi se majka podržala i omogućila pozitivna povezanost s novorođenčetom. Međutim, tijekom trudnoće i peripartalnog razdoblja također treba uzeti u obzir rijetke, ali potencijalno ozbiljne uzroke glavobolje kao što su tromboza sinusa i cerebralne vene (SVT). Ova stanja mogu biti povezana s glavoboljom, ali su rijetka i zahtijevaju hitnu liječničku pomoć. Tromboza sinusa ili cerebralne vene nastaje kada se u kanalima venskog sinusa u mozgu stvaraju krvni ugrušci. To ometa protok krvi iz mozga. To može dovesti do povećanog pritiska u mozgu i uzrokovati glavobolje. Trudnice imaju blago povećan rizik od tromboze sinusa ili cerebralne vene zbog promjena u sustavu zgrušavanja krvi tijekom trudnoće. Tipični simptomi su jake i trajne glavobolje, koje prate neurološki simptomi kao što su poremećaji vida, epileptični napadaji, promjene svijesti i neurološki poremećaji. Ako se sumnja na trombozu sinusa ili cerebralne vene, treba odmah potražiti liječničku pomoć. Precizna dijagnoza obično zahtijeva slikovne metode poput magnetske rezonancije (MRI) ili kompjutorizirane tomografije (CT) u kombinaciji s vaskularnim prikazom, takozvanu vensku angiografiju, kao i specifične krvne pretrage. Liječenje obično uključuje terapiju za razrjeđivanje krvi lijekovima za razbijanje ugrušaka i sprječavanje daljnjih komplikacija. Poseban slučaj nedostatka tekućine: Glavobolje mogu biti čest simptom dehidracije. Nedovoljan unos tekućine može dovesti do zgušnjavanja krvi, što zauzvrat može pogoršati protok krvi u mozgu i uzrokovati glavobolje. Važno je piti dovoljno tekućine kako bi tijelo bilo hidrirano i izbjegle moguće glavobolje uzrokovane dehidracijom. Preporučeni dnevni unos tekućine može varirati ovisno o individualnim potrebama, ali općenito se preporučuje unos od oko 2 litre tekućine dnevno. To može uključivati vodu, nezaslađena pića, biljne čajeve ili svježi voćni sok. Pri visokim temperaturama, tjelesnoj aktivnosti ili određenim bolestima, potreba za tekućinom može biti povećana. Obratite pozornost na signale tijela i pijte tekućinu na vrijeme prije nego što osjetite žeđ ili glavobolju. Pijte redovito tijekom dana i pazite da ostanete hidrirani. Adekvatna hidracija ne samo da može pomoći u sprječavanju glavobolja uzrokovanih dehidracijom, već i promicati cjelokupno zdravlje i dobrobit. Poseban slučaj visokih temperatura i dugotrajnog izlaganja suncu: Dostatan unos tekućine izuzetno je važan, posebno na visokim temperaturama u Njemačkoj, kako bi se tijelo zaštitilo od dehidracije i spriječili problemi s vrućinom. Znojenjem tijelo gubi više tekućine, a dehidracija može dovesti do dehidracije, što može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Insolacija, također poznata kao toplinski udar, događa se kada se tijelo pregrije i ne uspijeva se normalno regulirati. To može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija i zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Simptomi insolacije mogu uključivati glavobolje, vrtoglavicu, mučninu, zbunjenost, ubrzan rad srca i promjene svijesti. Kako bi spriječili probleme s vrućinom, ljudi bi trebali poduzeti sljedeće mjere pri visokim temperaturama: Pijte dovoljno tekućine: pijte vodu redovito kako biste osigurali odgovarajuću hidrataciju. Izbjegavajte alkoholna pića i napitke s kofeinom jer mogu dehidrirati. Održavajte hladnoću: idite na hladna mjesta kao što su klimatizirane sobe ili zasjenjena područja. Izbjegavajte izravnu sunčevu svjetlost i nosite laganu, prozračnu odjeću kako biste zaštitili tijelo od pregrijavanja. Zaštita od topline u kući: Pobrinite se za dobru ventilaciju u svojim prostorijama, koristite ventilatore ili klimatizaciju kako bi sobna temperatura bila ugodna. Lagani obroci: Jedite lagane, lako probavljive obroke kako biste smanjili teret probave za tijelo. Zaštita od sunca: nosite šešir, sunčane naočale i koristite kremu za sunčanje kako biste zaštitili kožu od štetnih UV zraka. Prilagodite aktivnosti: Izbjegavajte intenzivnu fizičku aktivnost tijekom najtoplijih sati dana. Planirajte aktivnosti na otvorenom u hladnijim jutrima ili večerima. Važno je poslušati signale vlastitog tijela i na vrijeme se odmoriti i ohladiti ako osjetite znakove problema s vrućinom kao što su glavobolja, vrtoglavica ili mučnina. Ako simptomi potraju ili su ozbiljni, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć. Treba slijediti trenutne preporuke i upozorenja nacionalnih zdravstvenih tijela i meteoroloških službi za najnovije informacije o toplinskom stresu i mjerama opreza. Zaključak: Glavobolja je kompleksan problem koji zahtijeva temeljitu dijagnostiku i individualno prilagođenu terapiju. Naša specijalistička neurološka ordinacija na raspolaganju vam je da vam pomogne u dijagnosticiranju, liječenju i ublažavanju vaših glavobolja. Imajte na umu da ovaj post sadrži opće informacije i ne zamjenjuje osobni medicinski savjet. Uvijek se posavjetujte sa zdravstvenim djelatnikom kako biste porazgovarali o svojim specifičnim simptomima i potrebama te dobili odgovarajući tretman. Vaša neurološka praksa, NEUROLOGIE GALLUSWARTE

Parkinsonova bolest je neurološki poremećaj uzrokovan progresivnim gubitkom živčanih stanica u mozgu. Bolest karakteriziraju karakteristični simptomi, uključujući: Tremor: drhtanje šake, ruke ili noge jedan je od najpoznatijih simptoma Parkinsonove bolesti. Tremor često počinje s jedne strane, kasnije u tijeku bolesti obično su zahvaćene obje strane tijela. Ovaj se tremor često javlja u mirovanju i može nestati pokretom. Ukočenost: oboljeli od Parkinsonove bolesti često pate od ukočenosti mišića (ukočenosti), što može otežati izvođenje jednostavnih pokreta. Sporost pokreta: Parkinsonova bolest može utjecati na sposobnost brzog i tečnog izvođenja pokreta (akinezija ili hipokinezija). To može otežati jednostavne zadatke poput oblačenja ili hodanja. Hod je opisan kao mali koraci. Posturalna nestabilnost: Parkinsonova bolest može uzrokovati da pacijenti imaju poteškoća u održavanju ravnoteže i mogu pasti (posturalna nestabilnost). Gubitak njuha: Mnogi ljudi s Parkinsonovom bolešću doživljavaju gubitak osjeta njuha. Također postoje znakovi i rani simptomi koji mogu ukazivati na nadolazeću Parkinsonovu bolest, poput sve sporije pokretljivosti, promjena u osjetu mirisa ili poremećaja spavanja u kombinaciji s noćnom hipermobilnošću. Uzrok Parkinsonove bolesti uključuje gubitak živčanih stanica u mozgu - u takozvanoj supstanci nigra - koje proizvode dopamin, što dovodi do poremećaja u prijenosu signala u mozgu. Vjeruje se da i genetski i okolišni čimbenici igraju ulogu u razvoju Parkinsonove bolesti. Dijagnoza Parkinsonove bolesti prvenstveno se temelji na fizičkom pregledu i procjeni simptoma. Osim toga, radiološko snimanje se provodi pomoću MRI mozga, ali prije svega kako bi se isključili drugi uzroci. PET i SPECT pregledi također su važan dio dijagnostike Parkinsonove bolesti. Ovim postupcima mogu se otkriti promjene na mozgu u ranoj fazi, što može pridonijeti točnijoj dijagnozi i učinkovitijem planu liječenja. Slabo radioaktivna tvar se ubrizgava u krvotok, koja se nakuplja u mozgu i zatim postaje vidljiva pomoću posebnih kamera. Na primjer, može se ispitati distribucija i aktivnost neurotransmitera kao što su dopamin i serotonin u mozgu. PET i SPECT pregledi stoga su vrijedni alati u dijagnostici i terapiji Parkinsonove bolesti. Međutim, postoje i nova dostignuća u dijagnostici Parkinsonove bolesti, poput dijagnostike likvora s biomarkerima, što bi moglo omogućiti raniju dijagnozu. Ova opcija istraživanja trenutno se istražuje i još nije dostupna. Tiječenje Parkinsonove bolesti ima za cilj ublažiti simptome i usporiti napredovanje bolesti. To uključuje lijekove koji povećavaju opskrbu dopamina u mozgu i fizikalnu terapiju. U težim slučajevima može se razmotriti i operacija ugradnje srčanog stimulatora u mozak. Opće mjere koje mogu pomoći osobama s Parkinsonovom bolešću uključuju tjelovježbu, osobito tai chi i jogu, zdravu prehranu i dovoljno sna. Također je važno zadržati pozitivan stav i tražiti podršku obitelji i prijatelja. Sve u svemu, Parkinsonova bolest je složena bolest koja zahtijeva mnogo razumijevanja i podrške. Rana dijagnoza i dijagnoza prilagođena pojedinačnom slučaju Koordinirana terapija može pomoći oboljelima da nastave voditi ispunjen život. Nadamo se da vam je ovaj članak omogućio bolje razumijevanje bolesti i mogućnosti liječenja. U konačnici, međutim, i dalje je važno da se oboljeli i njihove obitelji obrate iskusnim stručnjacima kako bi dobili najbolju moguću skrb. Vaša neurološka praksa, NEUROLOGIE GALLUSWARTE

11. travnja diljem svijeta obilježava se Svjetski dan Parkinsonove bolesti. Cilj ovog Dana sjećanja je podići svijest o Parkinsonovoj bolesti i skrenuti pozornost na situaciju oboljelih. Ali što je zapravo Parkinsonova bolest i zašto je važno boriti se s njom? Parkinsonova bolest je progresivna neurološka bolest koju karakteriziraju poremećaji kretanja kao što su drhtanje, ukočenost i spori pokreti. Mogu se pojaviti i nemotorički simptomi poput poremećaja spavanja, depresije ili problema s pamćenjem. Točni uzroci Parkinsonove bolesti nisu u potpunosti poznati, ali se smatra da i genetski i okolišni čimbenici igraju ulogu. Bolest je u konačnici izazvana nedostatkom glasničke tvari dopamina. Parkinsonova se bolest još uvijek pogrešno shvaća i često brka s normalnim procesom starenja ili drugim bolestima. To može dovesti do pogrešne dijagnoze ili odgođenog liječenja. Važno je u ranoj fazi postaviti ispravnu dijagnozu i započeti odgovarajuće terapije kako bi se usporilo napredovanje bolesti i poboljšala kvaliteta života oboljelih. Tiječenje Parkinsonove bolesti prvenstveno uključuje lijekove koji povećavaju opskrbu dopamina u mozgu ili usporavaju razgradnju dopamina. Fizioterapeutske mjere i radna terapija također mogu pomoći u ublažavanju simptoma i poboljšanju pokretljivosti oboljelih. U naprednim stadijima može se razmotriti i duboka moždana stimulacija. Unatoč svim naprecima u terapiji Parkinsonove bolesti, još uvijek ima puno toga za učiniti. Mnogi oboljeli pate i od nemotoričkih simptoma za koje još ne postoje učinkoviti lijekovi. Uzroci i tijek bolesti još nisu u potpunosti istraženi. Ovdje su potrebna daljnja istraživanja kako bi se pronašle nove terapije i mogućnosti liječenja. Na Svjetski dan Parkinsonove bolesti želimo podići svijest o ovoj često krivo shvaćenoj bolesti i pokazati solidarnost sa svim oboljelima i njihovim obiteljima. Jer Parkinsonova bolest ne pogađa samo same oboljele, već i one oko njih i njihove obitelji. Borimo se zajedno kako bismo osigurali da Parkinsonova bolest više ne igra nikakvu ulogu u budućnosti i da svi pogođeni dobiju najbolju moguću podršku i terapiju. Ako imate Parkinsonovu bolest ili poznajete nekoga s Parkinsonovom bolešću, nemojte se ustručavati potražiti stručnu pomoć i podršku. U mnogim gradovima postoje grupe za samopomoć i savjetovališta koja vam mogu pomoći. Nadamo se da će ovaj dan pomoći u podizanju svijesti o Parkinsonovoj bolesti i potaknuti da više ljudi govori i obrati pozornost na ovu bolest. Samo podizanjem svijesti možemo razbiti stigmu i predrasude oko Parkinsonove bolesti i pomoći oboljelima da dobiju potrebnu podršku. Ove godine Svjetski dan Parkinsonove bolesti ima temu "Iskra" - inspiriran neurotransmiterom dopaminom. Općenito, Svjetski dan Parkinsonove bolesti prilika je za rješavanje Parkinsonove bolesti i iskazivanje solidarnosti s oboljelima i njihovim obiteljima. Vaša neurološka praksa, NEUROLOGIE GALLUSWARTE

S proljećem dani počinju biti dulji i sunce se konačno sve češće pojavljuje. Za mnoge ljude to znači poboljšanje raspoloženja i poboljšanje dobrobiti. No osim što ugodno djeluje na našu psihu, sunce igra važnu ulogu i u proizvodnji vitamina D u našem tijelu. Vitamin D ključan je nutrijent za optimalno zdravlje i igra ulogu u mnogim važnim tjelesnim funkcijama. Nedostatak ovog vitamina može dovesti do brojnih zdravstvenih problema. Vitamin D je vitamin topiv u mastima koji se prvenstveno sintetizira izlaganjem kože sunčevoj svjetlosti. To je esencijalni nutrijent koji obavlja mnoge važne funkcije u tijelu. Osobito je važan i za neurologiju jer može igrati ulogu u razvoju i napredovanju neuroloških bolesti kao što je multipla skleroza (MS). Vitamini općenito Vitamini su bitne hranjive tvari koje tijelo treba za obavljanje mnogih važnih funkcija, poput rasta, obnavljanja tkiva i podrške imunološkom sustavu. Također imaju važnu ulogu u održavanju zdravih kostiju, zuba, kože i kose. Postoji 13 različitih vitamina, podijeljenih u dvije kategorije: vitamini topivi u vodi (poput vitamina C i vitamina B) i vitamini topivi u mastima (poput vitamina A, D, E i K). Dok su vitamini topivi u vodi obično potrebni dnevno, a višak se jednostavno izluči, vitamini topivi u mastima mogu se skladištiti u tijelu ako se konzumiraju prekomjerno i tako imati negativne učinke u slučaju predoziranja. Uravnotežena prehrana s raznolikom svježom hranom može pomoći u unosu dovoljno vitamina. Funkcije vitamina D Jedna od najvažnijih funkcija vitamina D je regulacija razine kalcija i fosfata u tijelu. Pospješuje apsorpciju kalcija iz hrane u crijevima i osigurava njegovu ugradnju u kosti u tijelu. Kao rezultat toga, vitamin D može zaštititi od omekšavanja kostiju (osteoporoze) i gubitka koštane mase (osteomalacije). Vitamin D također utječe na imunološki sustav tijela i može pridonijeti njegovom pravilnom funkcioniranju ako je dovoljno opskrbljen. Djeluje kao imunološki modulator i može inhibirati aktivaciju imunoloških stanica koje potiču upalu. U slučaju nedostatka vitamina D, imunološki sustav može biti oslabljen i rizik od autoimunih bolesti kao što je multipla skleroza može se povećati. Također je utvrđeno da odgovarajuća opskrba vitaminom D može smanjiti rizik od infekcija gornjih dišnih putova, poput prehlade i gripe. Jedno od mogućih objašnjenja za to jest da vitamin D povećava proizvodnju antimikrobnih peptida u sluznici dišnih putova koji mogu ubiti bakterije i viruse. Vitamin D također igra važnu ulogu u regulaciji raspoloženja, osjetljivosti na bol i ciklusa spavanja i budnosti. Studije pokazuju da ljudi s niskom razinom vitamina D imaju veći rizik od depresije, tjeskobe i problema sa spavanjem. Vitamin D utječe na proizvodnju serotonina i dopamina, važnih neurotransmitera koji reguliraju raspoloženje. Također sudjeluje u proizvodnji endorfina koji ublažava bol i pruža osjećaj opuštenosti i dobrobiti. Niske razine vitamina D također mogu dovesti do poremećenog ciklusa spavanja i budnosti, budući da vitamin D igra ulogu u proizvodnji melatonina, hormona koji regulira ciklus spavanja i budnosti. Kao rezultat toga, ljudi s niskom razinom vitamina D mogu imati problema s utonući u san ili ostati u snu. Važno je napomenuti da sam dodatak vitamina D nije dovoljan za liječenje poremećaja raspoloženja, boli ili poremećaja spavanja. Uvijek ga treba koristiti u kombinaciji s drugim terapijama kao što su psihoterapija, lijekovi ili modifikacija ponašanja. Osim neuroloških bolesti, postoje i druge bolesti kod kojih odgovarajuća razina vitamina D igra važnu ulogu. Čini se da nedostatak vitamina D također povećava rizik od bolesti kao što su dijabetes melitus, kardiovaskularne bolesti i razne vrste raka. Studije sugeriraju da dovoljan unos vitamina D može spriječiti ove bolesti, ali potrebna su dodatna istraživanja da bi se to potvrdilo. Važnost vitamina D u neurologiji Postoje dokazi da nedostatak vitamina D može biti povezan s većom vjerojatnošću razvoja neuroloških poremećaja. Veza između nedostatka vitamina D i multiple skleroze (MS) posebno je dobro istražena. MS je autoimuna bolest živčanog sustava u kojoj tjelesna obrana napada zaštitne ovojnice (mijelinske ovojnice) oko živčanih vlakana. Studije su pokazale da niske razine vitamina D u bolesnika s MS-om mogu biti povezane s lošijim tijekom bolesti. Jedno od mogućih objašnjenja za to moglo bi biti da vitamin D ima protuupalni učinak i utječe na imunološki sustav. Također može pomoći živčanom sustavu da bolje obavlja svoje funkcije. Stoga odgovarajuće razine vitamina D mogu pomoći u smanjenju rizika od neuroloških bolesti i poboljšati njihov tijek. Povećanje razine vitamina D Postoji nekoliko načina za povećanje razine vitamina D. Najvažniji izvor je endogena sinteza kroz izlaganje kože sunčevoj svjetlosti. Preporuča se izlaganje nepokrivene kože (npr. ruku, lica) suncu oko 10-15 minuta dnevno. Međutim, to može varirati ovisno o tipu kože i godišnjem dobu. Druga mogućnost je unos vitamina D hranom. Dobri izvori uključuju masnu ribu (npr. losos, haringa, skuša), jetru, žumanjak i gljive. Evo ukusnog uzorka recepta za ukusan obrok s visokim sadržajem vitamina D: Losos na žaru s povrćem iz pećnice Sastojci: 4 fileta lososa 2 tikvice 1 patlidžan 1 crvena paprika 1 žuta paprika 1 glavica crvenog luka 2 režnja češnjaka Maslinovo ulje sol i papar Upute: Zagrijte pećnicu na 200 Celzijevih stupnjeva. Operite povrće i narežite na komade veličine zalogaja. Luk narežite na kolutiće, a češnjak sitno nasjeckajte. Stavite povrće u zdjelu, dodajte češnjak i malo maslinovog ulja te dobro promiješajte. Začinite solju i paprom. Povrće rasporedite po plehu obloženom papirom za pečenje i pecite u pećnici 20-25 minuta. Operite losos i pokapajte ga maslinovim uljem. Začinite solju i paprom. Stavite losos na roštilj i pecite ga 6-8 minuta. Poslužite losos na žaru s povrćem iz pećnice. Ovo jelo nije samo ukusno, već je i izvrstan izvor vitamina D. Losos je bogat ovim važnim vitaminom, a povrće također sadrži mnogo hranjivih tvari, uključujući vitamine i minerali neophodni za optimalno zdravlje. Međutim, količina vitamina D u prehrani često je ograničena, pa je preporučljivo uzimati vitamin D kao dodatak prehrani kada su razine preniske ili adekvatan vitamin -D-opskrba putem hrane nije moguća. Preporučena dnevna doza za odrasle je oko 800-1000 IU (međunarodnih jedinica) dnevno, iako točnu dozu treba individualno prilagoditi. Važno je napomenuti da predoziranje vitaminom D može imati negativne zdravstvene učinke, osobito na bubrege i ravnotežu kalcija u tijelu. Iako je dovoljan unos vitamina D neophodan za optimalno zdravlje, u rijetkim slučajevima predoziranje vitaminom može dovesti do neželjenih nuspojava. Trovanje vitaminom D može rezultirati različitim simptomima, uključujući mučninu, povraćanje, zatvor, gubitak težine, dehidraciju i bubrežne kamence. U teškim slučajevima može doći i do oštećenja bubrega ili jetre. Međutim, predoziranje je obično moguće samo uz dugotrajno uzimanje visokih doza dodataka vitamina D. Ako je razina vitamina D niska Ako se dijagnosticira nedostatak vitamina D, može biti potrebna supstitucijska terapija. To može biti u obliku tableta, kapsula ili kapi. Trajanje i doziranje terapije ovise o težini nedostatka i individualnim potrebama. Također je važno provjeriti razine vitamina D kako biste bili sigurni da su unutar normalnog raspona. Zaključak Vitamin D je važan nutrijent koji ispunjava mnoge važne funkcije u tijelu i ima posebno važnu ulogu u neurologiji. Odgovarajuće razine vitamina D mogu pomoći u smanjenju rizika od neuroloških bolesti i poboljšati tijek već postojećih stanja. Stoga je važno osigurati da unosite dovoljno vitamina D i provjeriti razinu ako je potrebno. Potrebu je obično najbolje zadovoljiti uravnoteženom prehranom i redovitim izlaganjem suncu. Međutim, ako se otkrije nedostatak, može biti potrebna nadoknada, koju treba dozirati i nadzirati pojedinačno. U tome vam možemo pružiti podršku i, ako je potrebno, pružiti daljnja ispitivanja i savjete. Vaša neurološka praksa, NEUROLOGIJA GALLUSWARTE